29.1.2015. interview: časopis oslobođenje ~ sarajevo

mainstream parametri iščitavaju strip jezik književnosti 19. stoljeća

* prenešeno: http://www.stripvesti.com/

Objavljeno: 29.01.2015.
Izbor iz štampe      Priredio: Strip vesti
  KULTURA   INTERVJU Ivana Armanini, urednica alternativnog strip-magazina Komikaza   MAINSTREAM PARAMETRI IŠČITAVAJU STRIP
  KROZ JEZIK KNJIŽEVNOSTI 19. STOLEĆAU francuskom gradu Angoulemeu od 29. januara do 1. februara, 42. put se održava treći najveći festival stripa u svijetu Festival de la Bande Dessinee. U konkurenciji za nagradu za najbolji alternativni strip-album našao se trinaesti broj magazina Komikaze, što je bio povod da razgovaramo sa urednicom ovog magazina
Razgovara: Edin SALČINOVIĆ• Trinaesti broj Komikaza našao se u konkurenciji za nagradu BD alternative 2014. Riječ je o najvažnijem evropskom natjecanju posvećenom nezavisnom stripu. Kako to komentirate?
– Vijesti, pristigle iz francuskog Angoulemea u kojem će se od 29. 1. do 1. 2. održati treći najveći festival stripa svijeta, 42. Festival de la Bande Dessinee, sjajne su. Nominacija za nagradu za najbolji alternativni strip-album na festivalu stavlja nas u konkurenciju sa strip-izdanjima iz Francuske i Belgije (2/3) te Italije, Brazila, Egipta, Austrije, Njemačke, Ukrajine i s Tajvana (Listu možete vidjeti ovdje: http://www.bdangouleme.com/670,prix-de-la-bd-alternative-2015.) To je rezultat trinaestogodišnjeg kontinuiranog kopanja po međunarodnom polju nezavisnog stripa. Projekt Komikaze (http://www.komikaze.hr) je pokrenut 2002. godine na tada uspavanoj hrvatskoj strip-sceni, a prerastao je u jedan od međunarodno najprepoznatljivijih s prostora Balkana Kroz proteklu deceniju je formiran međunarodni brend autorskog stripa zahvaljujući permanentnom predstavljanju širom Evrope i van nje – kako preko web prezentacije, tako i distribucijom e-zina i magazina, preko izložbi, radionica i drugih događanja Održano je 180 izložbi i radionica u koordinaciji sa stotinjak partnerskih udruga, civilnih inicijativa i strip-kolektiva.Strategija mreženja• Nominacija za nagradu dolazi u trenutku kada su se problemi nagomilali. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Vam nije odobrilo daljnje finansiranje, čime je, čini se, autorski strip dodatno potisnut na kulturalnu marginu. Uz to, akademija i tzv. institucije kulture ignorišu strip. Mogu li se autori alternativnog stripa nositi sa takvim okolnostima?
• Vrijeme za tisak i art institucije, pa i autore alternativnog stripa je crno, ali internet je donio neka rješenja, otvorio druge puteve. Komikaze su kroz strategije mreženja razvile novu perspektivu, lokalno i međunarodno. Program funkcionira i razvija se kao socijalna skulptura, virtualni muzej, poligon za nove talente i lansiranje protostripova. Autorski strip jest oaza alternativne scene u odnosu na postojeću umjetničku praksu koja dominira. Ona djeluje sinergijom autonomnih zona kulture (neprofitnih i vaninstitucionalnih), organiziranih kroz otpor globalizaciji ukusa i institucionalizaciji umjetničke prakse kroz slobodno i altruistično djelovanje umjetnika iz različitih područja koje povezuje neovisan i beskompromisan stav nazvan – alternativnim. Hrvatska ima vrlo dobro povezanu nezavisnu scenu kulture koja djeluje kroz platformu Clubture, Zakladu Kultura Nova, portal Kulturpunkt i niz drugih projekata koji su trajno zaživjeli i kroz koje su Komikaze nastale, stasale i razvijaju se. Autorski strip je prepoznat kao medij pun potencijala u razvoju. Komikaze program 2015 je podržan od Zaklade Kultura Nova (http://kulturanova.hr) i Ministarstva kulture RH za trogodišnje istraživačke i angažirane inovativne umjetničke prakse.
Postoje razne pozitivne inicijative koje rade proaktivno za scenu autorskog stripa. Primjerice projekt berlinske kustosice Beate Wild pokrenut kao prezentator nezavisnog stripa Hrvatske, Slovenije, Srbije, Mađarske i Rumunjske pod imenom “comiXconnection” (http://comixconnection.eu/) koji predstavlja 50 autora, strip-kolektiva i festivala, ali s naglaskom na mreže u kojima funkcioniraju. Izložba uključuje 2 kataloga (teorijski i praktični), a na turneji je od 2013. Do sada je gostovala na 10 lokacija, prezentirajući autorski strip u institucionalnom kontekstu. Trenutno gostuje u Muzeju suvremene umjetnosti Novi Sad, a planiramo je dovesti uskoro i u Zagreb.
Unatoč lijepim i svijetlim trenucima, autorski strip regije jest na kulturnoj margini. Zašto? Problem spava u samom korijenu sistema: hrvatske osnovne škole imaju jedan sat likovne kulture (primjerice, djeca u Finskoj imaju čak 16 sati na tjedan), a imamo i najmanji proračun za kulturu u Evropskoj uniji. Situacija u drugim zemljama regije je još daleko slabija.
Logika Industrije i Profita melje individualce. Rijetki su izdavači koji žele riskirati s domaćim autorima/cama jer su prevodi daleko isplativija roba, a veliki knjižarski lanci uzimaju prevelike marže (50%) a i to malo što ostane – ne plaćaju. Strip-festivali su (čak 2 veća u Hrvatskoj), također tržišno orijentirani i nemaju prostora za DIY fanzinsku i strip-art scenu. Nakon raspada Jugoslavije distributerska mreža se raspala i još se nije polupala Strip teško ulazi u muzejske institucije jer prednost imaju megalomski projekti reprezentativne kulture. Nedostatak autora/ica je i najmanji problem. Od preko dvije stotine autora na Komikaze stranici koja tematizira autorski strip, čak šezdeset je iz Hrvatske.
Nažalost (osim 3 Komikaze gostovanja: u Sarajevu 2003, 2006. i Mostaru 2003.) imamo malo kontakata s autorima/cama IZ Bosne. Nadam se da će ovaj članak to promijeniti…

• Mreža Komikaza broji više od 200 autora/ica iz 40 zemalja. S obzirom na to, smatrate li da je izlaz za autorski strip u internacionalizaciji ili formiranju unitarne regionalne scene?
– Dugoročno gledano, oboje je jednako važno. Baza Komikaza, građena kroz proteklih 13 godina sadrži preko 4.500 autorskih tabli, uvijek dostupnih i besplatnih na našem portala Ona je dvotrećinski regionalna, ali bi teško uspjela bez samopreispitivanja također i kroz “tuđe” naočale. Scena se gradi i dograđuje kroz različita iskustva, prelijevanja energija, direktne razmjene konkretnih strip-proizvoda i vještina u brojnim virtualnim i fizičkim susretima.
Socijalne mreže su također bitan dio projekta, kroz praćenje rada već objavljenih autora/ica i permanetno sondiranje novih. (https://www.facebook.com/komikaze.hr)

Otvorena zona istraživanja

• Stripovi u 13. broju Komikaza, kako primjećuje kritika, u najvećemu tematiziraju nepripadanje, apsurd i seksualnost. Uopće se može reći da alternativni strip predstavlja otpor dogmatizmu. No, po svemu sudeći u regionu ga se još ne uzima ozbiljno?
– Vrata Komikaza su stalno otvorena i novi autori/ice se stalno javljaju. Ipak, od svih autora/ica, koji su odlučili nacrtati i objaviti strip u Komikazama, 2/3 dolaze iz regije, što govori da ga ona kreativna snaga društva shvaća itekako ozbiljno. Regionalni mainstream parametri međutim iščitavaju strip kroz jezik književnosti 19. stoljeća i kroz nepretenciozne sižee koji istražuju samo jednu našu aktivnost – anegdotalnu. Česta karakteristika ovakvog stripa su realistični stil, sklonost kiču i lakoj zabavi.

• Činjenica da su se Komikaze našle u konkurenciji za nagradu BD alternative 2014 potvrđuje da radite dobar posao. Koje kriterije strip mora zadovoljiti da bi ušao u jedan album Komikaza?
– Komikaze balansiraju na rubu stripa, Street arta, akcije, apstrakcije i eksperimenta Korijeni autorskog stripa se vuku od animiranog i eksperimentalnog filma, suvremene književnosti, muzičkih alternativa, grafike i DIY kulture. Ova rubna pozicija ima za cilj razviti strip-jezik i preispitati njegove granice. Strip je medij koji danas suvereno progovara o svim slojevima ljudskog bića, on postavlja pitanja i traži nove odgovore. Autorski strip je strip u kom svaki autor nalazi svoj odgovor na pitanje što je strip. U ovoj otvorenoj zoni istraživanja se kreću i Komikaze…

• Šta će čitaocima donijeti naredni broj Komikaza?
– Net-izdanja izlaze u četveromjesečnom ritmu, sljedeće ide 15.3. a album #14 se tiska u oktobru. Uvijek možete očekivati pulsirajuću i svježu kreativnu strip-energiju koja gura protiv i onkraj granica.

[Objavljeno: Oslobođenje, Sarajevo]
www.oslobodjenje.ba