interview: femicomix – komikaze by ivana armanini, vizkultura
Komikaze kao kamikaze za stripom!
Rudarenje nije lako, a Ivana Armanini (nešto poput suludo upornog Zdenka Franjića iz ‘Slušaj najglasnije’) većtrinaest godina hvata najbolje i najzanimljivije iz svijeta alternativnog stripa da preko Komikaze platforme kvartalno predstavi novi i svježi materijal.
Ivana je ilustratorica, dizajnerica i nositeljica diplome slikarstva; živi između Ljubljane i Zagreba i Komikaze je, kao neku vrstu web-platforme, pokrenula dosta davne 2002. godine. Od tada je i tebi i meni prošlo negdje 158 mjesečnih podstanarskih rata, pet različitih saziva Vlade, dva predsjednika i jedna trenutna predsjednica. U Komikaze svijetu brojke su pak puno impresivnije i vedrije – preko 4500 tabli stripa, 37 web albuma i trinaest tiskanih.
Francuski Charlie Hebdo bacio je definitivno-provjeriti preporuku u veljači (o kojoj smo pisali ovdje) dok je kod nas projekt relativno nepoznat izvan krugova upoznatih s temom. Stoga smo razgovarali smo s Ivanom o lijepim francuskim riječima, planovima za nova izdanja, životu u Ljubljani i Femicomix. Femi-šta? Saznaj u nastavku.
*Ivana Armanini
► Za početak, znaš li kako je Charlie Hebdo naletio na Komikaze?
Ivana Armanini: Bernard Holtrop – Willem je nizozemski strip autor koji u Francuskoj živi od 1968, član redakcije Charlie Hebdo i Liberation te dugogodišnji član izborne komisije Angoulema, najvećeg evropskog strip festivala, dobitnik nagrade Grand Prix Angouleme za poseban doprinos razvoju stripa, uz Moebiusa, Crumba, Spiegelmana i druge strip velikane. Willem je izbjegao smrt jer ne voli redakcijske sastanke i ta averzija mu je spasila život. Pohvalio je Komikaze projekt u Charlie Hebdou kao „jedan od grafički najzanimljivijih fanzina proteklih godina“. Slična pohvala nas je dočekala – iz istog pera, i u časopisu Liberation 2008. godine po dolasku u Angouleme za 6. Komikaze izdanje.
Album Komikaze se natječe za glavnu alternativnu nagradu u Angoulemu zadnjih 8 godina što znači da se svake godine šalju paketi od 10 komada za komisiju + 1 za centralnu fanzionoteku u Poatieru. To se danas kako se čini, unatoč troškovima poštarine, pokazalo kao dobra metoda da se predstavimo strancima.
► Je li preporuka dobro odjeknula i poslovno kroz nove prilike ili suradnje?
Ivana Armanini: Na dan objave Charlie Hebdoa je jako pojačan promet na stranici (500 novih unique visits iz Francuske!), a google translator na Komikaze infoportalu je radio punom parom. Mnogi su se mediji zainteresirali i u zadnja 3 mjeseca sam, povodom ove pohvale i nominacije za Angouleme ’15, dala 5 većih intervjua za sarajevsko Oslobođenje, HRT3/Transfer, Jutarnji list i slovenske medije Radio Študent i Torek ob petih. U 2015. o Komikazama su objavljivali; Zarez, Večernji list, Kulturpunkt, Booksa, Culturenet, Seecult Stripvesti, Vox Feminae, Vizkultura, Panel Patter, RTV Srbija,…
Komikaze su mreža za širenje strip aktivnosti na netu te elektronsku i tiskovnu distribuciju autorskog stripa. Cilj je povezati strip aktiviste regije i svijeta radi razmjene informacija i konkretnih strip proizvoda. U kontekstu skupne akcije za organizaciju (nenaoružanog) otpora protiv progresivne globalizacije ukusa i porastu institucionalizirane umjetničke produkcije, program udruge Komikaze predstavlja slobodno i altruistično djelovanje umjetnika iz različitih područja, koje povezuje neovisan i beskompromisan stav, nazvan alternativnim u odnosu na postojeću umjetničku praksu koja dominira. Drago nam je da je to prepoznao i Willem iz Charlie Hebdoa.
► Koliko je autora u planu za nove Komikaze#38?
Ivana Armanini:Komikaze webzine izlazi svaka 4 mjeseca, a #38 će biti ‘vani’ 15. travnja na www.komikaze.hr. Završna redakcija još nije napravljena, ali crtaju 12-13 autora/ica: 5 iz Hrvatske a ostali su iz Slovenije, Srbije, Portugala, Njemačke, Francuske, Italije i Engleske. Strip u ovom broju premijerno objavljuju Tibor Bolha&Alenka Pirman, Marko Malik, Đontra i Vittorino Curci, a premijerno u engleskoj verziji izlazi i strip album Luna na 97 stranica, kapitalno djelo kultnog underground stripaša Wostoka iz Vršca koje je nastajalo 20 godina (1994.-2014). Izložba i promocija ovog albuma na domaćem jeziku je održana 2014. na 8. novosadskom strip festivalu u prostorijama MSU Vojvodine/ za izdavača: SKC Novi Sad/ Dirty Edition (Jovan Gvero)/ Fotoreportaža je na sljedećem linku komikaze.hr/wiki/12-13-09-2014-8-strip-salon-novi-sad
► Ima li razlike u vrednovanju radova za webzin i selekcije za tiskano izdanje?
Ivana Armanini:Razlike u vrednovanju radova nema, ali je papirnati prostor ograničen, skup i težak pa je i selekcija stroža. Granice koje nam papir postavlja nužno uvjetuju i stroži izbor.
Brojni problemi strip izdavaštva i popularizacije autorskoga stripa nestaju na internetu. I hrvatski strip je u “digitalnom dobu”. Era monopola papira i tiska je iza nas ali Komikaze ustraju na barem jednom izdanju godišnje. Strip se čita na laptopima, tabletima, mobitelima; ukratko – svemu što ima ekran, a snaga i važnost distribucije stripa digitalno i putem interneta raste. Koristimo se od početka svim sredstvima da bi došli do šire publike i zanimljivijih scena i autora. Web omogućuje širu prezentaciju suvremenih strip autora od kojih pojedinačni radovi budu objavljeni i u tiskanom izdanju. Godišnji tiskani album Komikaze, a do sada je objavljeno 13 brojeva, sastavljen je iz najreprezentativnijih radova iz polja suvremenog autorskoga stripa.
► Koliko radova odbiješ za objavu i koji su vizualno/sadržajni kriteriji da tabla stripa bude objavljena pod Komikaze etiketom?
Ivana Armanini: Komikaze su u cjelini posvećene afirmaciji slobodnog autorskog stripa i autorske vizije. Komikaze mreža je dinamična socijalna struktura s rasutim krakovima po cijeloj kugli. Tako funkcionira i selekcija, ja sam glavna urednica ali u svakom broju sudjeluju brojne Komikaze kroz selekciju, traženje novih autora, kolektiva, promociji i ljepljivom mreženju. Crvena nit je suvremeni autorski strip. Komikaze balansiraju na rubu stripa, street arta, akcije, apstrakcije i eksperimenta. Korijeni autorskog stripa se vuku od animiranog i eksperimentalnog filma, suvremene književnosti, muzičkih alternativa, grafike i DIY kulture. Ova rubna pozicija ima za cilj razviti strip jezik i preispitati njegove granice. Strip je medij koji danas suvereno progovara o svim dimenzijama ljudskog bića, on postavlja pitanja i traži nove odgovore. Autorski strip je strip u kom svaki autor nalazi svoj odgovor na pitanje što je strip. U ovoj otvorenoj zoni istraživanja se kreću i Komikaze odnosno vizualni sadržajni kriteriji da tabla stripa bude jedna od do sada objavljenih 4.500 tabli.
► U underground izdavaštvu dosta je poveznica između glazbenoga i strip objavljivanja po načinu rada. Što slušaš dok selektiraš radove?
Ivana Armanini: Projekt Komikaze se oduvijek povezivao s glazbom. Do sada su u Komikaze organizaciji nastupali: Ig Luigi, Tigrova Mast, Mandelbrot set, Dani Kavaš i mnogi drugi. Puno stripaša iz plemena Komikaza je aktivno i u muzičkim vodama (Tehnomuda, Ilija i zrno žita, Dedice,…)
U kontekstu apsolutne afirmacije slobodnog autorskog stripa i autorske vizije muzička podloga nije presudna. A ja uglavnom slušam Radio Študent Ljubljana i Radio Student Zagreb.
Na koje si autore ponosna da su, poput Nine Bunjevac, potekli iz Komikaze ekosistema?
Ivana Armanini: Nina Bunjevac je prvi strip u Europi još 2006.-te objavila u Komikazama, iako je i prije objavljivala u Americi. Nedavno mi je ispričala kako je vremenom shvatila da smo u balkanskom undergroundu svi surađivali svo vrijeme, i da nije bilo svih nas, a naročito Komikaza, da se ne bi prepustila stripu “full-time” i da ne bi bilo ni „Fatherlanda“.
Hrvatski autori koji su svoje prve stripove objavili u Komikazama i godinama ih tvore: Dunja Janković, Ena Jurov, Miro Župa, Igor Hofbauer Hofi Vančo Rebac…
► Pošto je na siteu ogromna količina materijala, možeš li selektirati pet do deset autora ili stripova za uvod u crtano podzemlje? Nešto kao Komikaze početnica i smjerokaz za istraživanje.
Ivana Armanini: Teško je bilo koga izdvojiti. Možda neke autore i autorice koji su aktivni od početka do danas, s preko dvije stotine objavljenih stranica, uz već prije spomenute hrvatske autore, tu su i autori iz Srbije: Wostok i Aleksandar Opačić. Jednako bitni su i vrlo mladi autori i autorice koji su svoj prvi strip tu objavili u zadnje 2 godine: Ivana Pipal, Bojana Bogavac ; Neja Tomšič i Stipan Tadić.
Zadnji album je predstavio jednu izrazito zanimljivu autoricu iz Portugala: Amandu Baeza koja će treći put izaći i u sljedećem web izdanju s novim stripom. Upravo Amanda Baeza, zatim Nina Bunjevac, Dunja Janković, Ena Jurov, Ivana Pipal, Bojana Bogavac i Neja Tomšič su, uz još desetak drugih Komikaze strip autorica, dio Femicomix projekta fokusiranog na suvremeni ženski strip koji kreće u lipnju: http://komikaze.hr/wiki/untitled-webcomic/cooooooming-sooooon
► U Komikaze dućanu nema Paypal plaćanja? Čini mi se da publika koja projekt prati više nekartično orijentirana. Osim tiskanih izdanja i jednog modela torbe, nema majica. Razmišljaš o njihovu uvođenju u ponudu jer strip i pamuk kratkih rukava dobro idu zajedno. Kako generalno ide prodaja na webu?
Ivana Armanini: Osnovni cilj Komikaza je promocija autorskog stripa pa je glavni fokus na besplatnom web programu stranice www.komikaze.hr i suradnji s neprofitnim udrugama. Web je naš dežurni kiosk autorskih stripova s non-stop radnim vremenom, prisutan na svim dijelovima kugle, gdje se stripovi čitaju besplatno i u neograničenim količinama! U ovoj fazi hrvatske strip kulture mislim da je jako bitno da postoji takav virtualan „muzej“. Kolekcija kontinuirano raste a mreža se širi.
Inače, osim albuma, postoje Komikaze majice, posteri i bedževi, ali za njih treba doći na neko strip događanje. Ohoho festival je uskoro pa navratite na Komikaze štand 17. i 18. travnja u zagrebačku Mediku.
Paypal je bio, ali je ukinut zbog nekih tehničkih problema. Svi su dobrodošli da se jave na mail: komikaze5001@gmail.com, kako kartično tako i bezkartično orijentirani. Ukoliko kome slučajno nedostaje koji broj može provjeriti u katalogu: https://komikaze.hr/stripotekalibrary/. Uplatnica na banci služi svrsi sasma ok, a mogu se nabaviti na našem putujućem štandu, kao i u više knjižara/dućana: http://komikaze.hr/distribucija. Događanja možete pratiti na Komikaze info stranicama: komikaze.hr/ i Facebooku: facebook.com/komikaze.hr.
► Koja je, po tebi kao urednici, ciljana publika ove platforme?
Ivana Armanini:Važno je izaći iz krugova lokalnih heroja i pokazati naše sadržaje široj publici; cilj je da dođemo tamo gdje inače ne stižemo, da naučimo koristiti sve moguće kanale. Nastojimo izgraditi alternativnu infrastrukturu koja će ovom mediju omogućiti preživljavanje, infrastrukturu izvan klasičnih kanala u vlasništvu biznisa i klasičnih marketinških kompanija (sa zadanim target grupama) koja se zasniva na suradnji, a ne na kompeticiji. Koristimo nove tehnologije da bismo distribuirali svoje sadržaje nastojeći zadržati autonomiju rada i izbora. Ciljana publika je ona koja autorski strip cijeni i prihvaća ili ima potencijala za to. Posjete na web stranici imamo iz cijelog svijeta, a i brojna gostovanja širom Evrope su pokazala da publike svuda ima.
► Koliko ti radnih sati mjesečno ode na Komikaze?
Ivana Armanini: Ovdje bih svakako citirala Leonarda da Vincija „Umjetnik i kad ne radi – radi jer njegov duh traži formu“. Ove godine na minimalnoj plaći imam oficijelno priznatih 160 radnih sati mjesečno – hvala Zakladi Kultura Nova! Koliko se tih sati nakupilo od početka teško je prebrojati. Promjenila sam do sada puno poslova a trenutačno, u 2015-toj godini, po prvi puta su mi radni sati „hladnog pogona“ pokriveni. Naravno osim radnih sati, satnica se često prelijeva, a dokaz da se u posljednjih 13 godina angažmana na projektu nije gledalo na satnicu je i ovo što je, unatoč kamikaze okolnostima, nastalo: međunarodno priznat brend i mreža autorskog stripa. Mreža okuplja 230 autora (60 iz Hrvatske, ostali su iz 40 drugih država), do sada je izašlo 37 internet brojeva, 13 tiskanih albuma, dva autorska albuma, dva CD-a, 30 radioničarskih webzina i 20 fotokopiranih fanzina. Objavili smo preko 4.500 strana stripova i sudjelovali s 90 civilnih inicijativa i umjetničkih organizacija, postavili 176 izložbi i proveli 40 radionica u 12 država (od Francuske i Njemačke do Švedske i SAD). Prioriteti Komikaza su suradnja s neprofitnim autonomnim kulturnim zonama u kojima su projekti „full time“, a radni sati se ne broje.
► Kakva je Ljubljana kao mjesto za život i ovakav projekt, u odnosu na Zagreb?
Ivana Armanini: Ljubljana je dio tajnog plana širenja Komikaze mreže. Rođena sam i mentalno živim i dalje u Jugoslaviji pa se ova dva grada, udaljena sat i pol vremena vožnje autom, sjajno nadopunjuju. Slovenija ima nešto dužu tradiciju autorskog stripa, nezavisne scene i medija i to se osjeća. Ipak, autorski strip je i u Hrvatskoj prepoznat kao jezik pun potencijala u razvoju. Interes medija raste, a stalno se javljaju novi i stari autori i autorice s novim stripovima. Komikaze program 2015 je podržan od Zaklade Kultura Nova, Ministarstva kulture RH za trogodišnje istraživačke i angažirane inovativne umjetničke prakse i Grada Zagreba (Časopis i novi mediji). Puno stvari još šteka, ali se društveni kontekst razvija i u odnosu na situaciju pred 13 godina kada je projekt krenuo, mnogo toga se ipak promijenilo. Stan u Zagrebu, baza Komikaza i skladište, je u procesu obnove ne bi li se bogata arhiva i buduća produkcija smjestila u što kvalitetnije uvijete. Unatoč srčanoj digitalizaciji, nakupilo se tu i fizičkog materijala. Virus Komikaza ne zna za satnicu, kartična ograničenja i granice.
