22.-31.5.08. komikaze na 13. biennalu mladih umjetnika europe i mediterana
, ,

VANČO REBAC predstavljao je strip scenu Hrvatske na 13. Biennalu mladih Europe i Mediterana u Italiji 2008.“Vančo Rebac autor je kratkih stripova naglašenog ritma, struktuiranog jakim crno- bijelim kontrastima. Ritam ove forme diktiran je brzinom životnog stila, kraćim idinamičnijim djelima (za razliku od strip romana- rijeka popularnih u prethodnim stoljećima). Kako nam inercija ukusa od malena pokazuje masivne, sporeromane kao uzor i provjereno mjerilo vrijednosti, ostajemo nenavikli na činjenicu da baš ritam, oslobođen suvišnog “praznog hoda”, mrtvih točaka i sličnog “kamenja na putu” jest jedna od važnih vrijednosti djela. Groteska i oštre montaže izražavaju bizarne scenarije koji često graniče s apsurdom.” (iz obrazloženja žirija)

  • http://www.komikaze.hr/author/vanco-rebac 27.6.1978.

rođen je u Zagrebu. Diplomirao je s izložbom autorskog stripa na zagrebačkoj “Akademiji likovnih umjetnosti” u klasi prof. Zlatka Kesera 2005. Aktivno učestvuje u strip- kolektivu “Komikaze”  od 2002. kroz koji objavljuje radove i sudjeluje na brojnim izložbama i radionicama u: Hrvatskoj, Francuskoj, Srbiji, Bosni i Italiji. Crta kratke stripove naglašenog ritma i struktuirane jakim crno- bijelim kontrastima. Tempo ove forme diktiran je brzinom životnog stila, kraćim i dinamičnijim djelima (za razliku od strip romana- rijeka popularnih u prethodnim stoljećima). Kako nam inercija ukusa od malena pokazuje masivne, spore romane kao uzor i provjereno mjerilo vrijednosti, ostajemo nenavikli na činjenicu da baš ritam, oslobođen suvišnog “praznog hoda”, mrtvih točaka i sličnog “kamenja na putu” jest jedna od važnih vrijednosti djela. Groteska i oštre montaže izražavaju bizarne scenarije koji često graniče s apsurdom. Strip V. Rebca nije mišljen u kategoriji multimedijalne likovne forme (prvenstveno jeftinog) svijeta zabave, stvarane u potrošačke svrhe nego je trag borbe za pravom strip- glasa na poetski, filozofski, socijalni i metafizički govor. Na zadanu temu “Kairos” autor odgovara ironijskim odmakom relativizirajući time pitanja sretnog trenutka i sreće same. Duhovnost, socijalno-politička angažiranost, istraživački nemir, filozofska upitnost, unutrašnji i imaginarni svijet također prirodno pripadaju mediju stripa. Karakteriziraju ga brojne estetske i psihološke kategorije: likovnost, stil, psihologizam, likovno pretakanje estetike toka svijesti. Originalnost strip-rukopisa osvježenje su za uniformiranost i shematiziranost realistične strip-manire koja se većinom njeguje na ovim podnebljima. Upravo na ovakvim vrijednostima prepoznaje se kvaliteta ravnopravna dostignućima sredinama s daleko jačom tradicijom stripa (Francuska, Belgija). Linija autorskog stripa kod nas referira se na slavne dane animiranog filma (Zagrebačka škola: D. Vukotić, V. Kristl, N. Dragić…), slikarstva (hrvatski ekspresionizam, umjetničko- socijalni pokret “Zemlja” koji je iznjedrio hrvatsku naivu, “Exat 51”, S. Kopač, Z. Bourek, Z. Keser,…) i kratke priče te proze (humoristički list “Kerempuh”, I.B. Mažuranić, Z. Balog,…). Nadam se da će se ovim izborom medij stripa u Hrvatskoj prepoznati kao relevantan i suvremen izraz te da će strip autori/ce u buduće biti više motivirani za rad na razvoju vlastitog rukopisa.

Ivana Armanini (strip žiri)