- GRADSKI PULS IZLAZI U 50 000 PRIMJERAKA I DISTRIBUIRA SE PO CIJELOJ HRVATSKOJ NA 800 LOKACIJA. ČASOPIS JE BESPLATAN! 50 LJUDI SE JAVILO U PRVA 2 DANA NAKON OBJAVE O DIJELJENJU KOMIKAZE IZDANJA
IVANA ARMANINI(KOMIKAZE):
«TO ŠTO KOD NAS STRIP NIJE RELEVANTAN MEDIJ, VIŠE JE PLOD NEZNANJA, NEGO ZLOÈESTOÆE»
Diplomirali ste slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a imate i završenu Školu
primijenjene umjetnosti. Kada i kako se u Vama rodila ideja da se posvetite strip stvaralaštvu?
Medij stripa je zadržao bezobrazluk koji je tzv. visoka umjetnost izgubila, iako govore istim jezikom. Autori/ce ovdje zasigurno ne raèunaju s bombastiènom karijerom pa je izraz spontaniji i jednostavniji. Ideja «manje je više» ugraðena je u strip po defaultu i karakterizira skromna, jednostavna i radišna biæa, što su danas vrlo egzotiène vrline… Èini se da su najprije došli ljudi pa tek onda medij. Osim toga, autorski strip spaja iskustva filma, književnosti, grafike i, barem u startu, fanzinske (neovisne) produkcije. Buduæi da me sve ove stvari zajedno jako zanimaju bilo je najjednostavnije spojiti ih u jedan medij. Strip ima ogroman, još neistražen potencijal. Uz sve to je i ekološki, jeftin i pristupaèan!
Za one koji vas slabije poznaju, što su ‘Komikaze’?
‘KOMIKAZE’ su mreža za širenje virusa autorskog stripa. Distibuira se elektronièkim, tiskovnim i
fizièkim kontaktom. Cilj je povezati strip aktiviste/ice radi razmjene i proizvodnje strip – proizvoda. Izložbe, radionice i ostala dogaðanja su dio promo-programa i sondiraju nove talente. ‘Komikaze’ pružaju organizirani (nenaoružani) otpor protiv progresivne globalizacije ukusa i porasta institucionalizirane umjetnièke produkcije. Program ‘Komikaza’ predstavlja slobodno i altruistièno djelovanje ljudi koje povezuje neovisan i beskompromisan stav, nazvan alternativnim, u odnosu na postojeæu umjetnièku praksu koja dominira. Partnerski i prostorni prioriteti vezani su za neprofitne autonomne zone kulture.
Dakle, vrsta stripa kojom se bavite smatra se alternativnim umjetnièkim izrièajem. Koja su vaša razmišljanja glede nepravednog obezvrjeðivanja istog?
Kod nas strip ne uživa status relevantnog medija. Svakako je popularna i priznata teza da postoji toliko interpretacija koliko ima i ljudi.
Pretpostavlja se i da èovjek poznaje abecedu podruèja u kojem je spreman donositi sudove. Buduæi da u anakronoj školskoj lektiri nema ni mnogo oèiglednijih stvari nego što su stripovi – vlastita inicijativa je, kao i uvijek kad je u pitanju nešto važno i zanimljivo, jedina moguænost. Imamo jaku podršku sredina u kojima je strip mainstream pa nam ne smeta ovakva situacija u Hrvata, doživljavamo ju kao nešto prolazno i više plodom neznanja nego zloæestoæe.
Podržava li vaše aktivnosti i projekte Država, ili možda grad Zagreb?
Ovaj program je prepoznat od donatora pa je podrška prisutna od poèetka.
Vrlo je opsežan popis aktivnosti kojima se ‘Komikaze’ bave. Koje biste istakli kao najznaèajnije?
«Virus» je najprije napao internet 25. svibnja 2002. Mreža okuplja stotinjak autora/ica iz 20 zemalja trajno arhiviranih na adresi http:// www. komikaze. hr.
Izašlo je 17 on- line Komikaze knjiga, 6 tiskanih stripalbuma, 2 autorska albuma (D. Jankoviæ, I. Armanini), 2 CD-a, 17 radionièarskih webzina i 20 fotokopiranih fanzina. Postavljeno je oko 100 izložbi i održano 30-ak radionica u Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Njemaèkoj. Buduæi da se radi o organski cjelovitom djelovanju, sve faze su jednako bitne.
Kada govorimo o ‘klasiènom’, papirnatom izdavaštvu stripa u Hrvatskoj, možemo li biti zadovoljni i koja je hrvatska pozicija u meðunarodnim okvirima?
Komikaze su postale prepoznatljiv brend autorskog stripa meðu stripfreakovima u Europi. Amerièko tržište nas definira kao mraène i prljave (smijeh). Ova generalizacija je toèna ali nije istinita.
Nedostaje nam šira prepoznatljivost. Mreža se širi rapidno u svim pravcima, ali, naravno, daleko od toga da možemo biti zadovoljni. Potrebna je daleko jaèa distribucijska mreža za tiskovine i helikopter za radionice po Africi, Aziji i južnoj Americi (smijeh).
Je li internet pomogao stripu i kakve su tendencije internetskog izdavaštva?
Razlièite sredine imaju razlièitu kulturnu tradiciju i sluh za odreðene medije. Internet prepliæe te backgrounde i daje uvid u globalnu razlièitost. Jaèa male i osvježava velike. Za autore je otvoren pristup širim
masama izvan samoljubivih izdavaèkih institucija, za èitatelje dubljeg džepa velika ponuda virtualnih knjižara, za ostale – portali, sajtovi, blogovi… Brojne dogme strip medija su poljuljane; od relativiziranja važnosti «legalnih» èasopisa (izjednaèivši ih sa e- samizdatima), iniciranja mreže autora kojima je entuzijazam osnovni princip djelovanja (a ne novèani motiv), do brisanja starih strip-centara moæi i afirmacije «decentralizirane scene».
Ova demokratizacija stripa (politièkom terminologijom reèeno), omoguæila je da, bez kompleksa manje vrijednosti, djeluju autori iz sredina koje do tada nisu postojale na strip kartama. Strip-scena na mreži otvara daleko veæu moguænost osobnog izbora, postavljajuæi u prvi plan sam strip, a ne marketinšku industriju i njezine
manipulacije. Downloadat æete nešto što vam se stvarno sviða, ne zato što su vas u to uvjerili drugi. Širina dostupnog materijala razbija zadane šablone strip-trgovina koje unapred raèunaju s nekim tipovima potrošaèa, skrojenima statistièki i uglavnomkonfekcijski.
Koliko èesto organizirate izložbe i koji su prioriteti prilikom njihovog osmišljavanja?
Izložbeno-radionièarski ritam je mjeseèni, a prioriteti su vezani za autonomne zone kulture. Sve informacije o akcijama možete pronaæi na portalu: http://www.jedinstvo.hr/ pmwiki/Komikaze.
Na koji naèin se organiziraju i održavaju strip – radionice?
Radionice su interaktivne, besplatne i otvorene svima. Eksperiment, igra i humor su sredstva borbe protiv akademizma, zanatske vještine, manirizma i patetiène uloge umjetnika
u društvu i to je glavni koncept radionica. Tekst ili igra su predlošci za crtež/strip jer se pretpostavlja da participanti/ce nisu crtali od osnovne škole te nemaju spontane ideje za strip na prvu loptu. Naknadno se sve skenira i stavlja na wiki komikaze stranice u formi ‘radionièarskog webzina’.
Koji su razlozi izuzetne popularnosti stripa kao umjetnosti u Francuskoj?
Tamo velik postotak sveukupnog izdavaštva èini upravo strip. Nekadašnja prijestolnica slikarstva spretno je zamjenila medij. Francuska je stvorila plodno tlo za strip dugogodišnjim animiranjem javnosti i ogromnim ulaganjima u strip scenu.
Strip pokriva 30% kompletnog francuskog izdavaštva i najveæi festival stripa na svijetu je u francuskom gradiæu Angoulemu. Svaki manji grad ima strip festival. To je dio turistièke ponude, servira se uz dobro vino i sireve.
Koja su najznaèajnija strip dogaðanja tijekom kalendarske godine u Hrvatskoj?
Za autorski strip je daleko najvažniji Animafest, festival animiranog filma koji njeguje tradiciju autorskog rukopisa veæ 40 godina i
internacionalno je priznat i poznat.
