Prvi međunarodni simpozij mladih povjesničara umjetnosti u Splitu: Komikaze – subverzija i likovnost
Prvi međunarodni simpozij mladih povjesničara umjetnosti u Splitu/ 08.-10.05.2015.
Autor: MAJA FLAJSIG, studentica 2. godine preddiplomskog studija povijesti umjetnosti/ FFZG
Programska knjižica sažetaka Prvog međunarodnog simpozija mladih povjesničara umjetnosti u Splitu (str. 30):
– PDF: http://www.academia.edu/19655912/Knjizica_sazetaka_-_Prvi_Međunarodni_Simpozij_mladih_povjesničara_umjetnosti_u_Splitu_First_International_Symposium_of_Young_Art_Historians_in_Split_-_Abstracts_Book_
– https://komikaze.hr//wp-content/uploads/2015/09/Knjizica-sazetaka_1_simpozij_pum_st_2015.pdf
Komikaze: subverzija i likovnost
“Kroz izlaganje namjera mi je predstaviti rad, ideje i estetska načela underground strip skupine umjetnika Komikaze, koji svoje radikalne ideje predstavljaju suptilno, kroz istoimeni fanzin, odnosno strip magazin. Pritom ću se ponajviše osvrnuti na njihovu kritiku suvremenog poimanja stripa te eklekticizam stilova, usporedivši ih s modernim i postmodernim književnicima i likovnim umjetnicima.
Projekt, nastao 2002. godine pod vodstvom akademske slikarice Ivane Armanini kao webzin, stavlja naglasak na interakciju umjetnika i gledatelja koje gotovo izjednačuje. Preko interneta strip je dostupan i besplatan svima te se stripom može izraziti svatko, a preko radionica u stalnoj organizaciji produbljuje se kontakt koji stvara novu generaciju umjetnika, akademskog obrazovanja ili bez njega. Zato se urednici i autori neprestano mijenjaju, bili oni s područja Balkana ili iz cijeloga svijeta. Ipak, par autora ostaju u stalnoj postavi: Ivana Armanini, Dunja Janković, Ena Jurov, Miro Župa, Igor Hofbauer – Hof i Vančo Rebac. Nadalje, skupina posebnu pažnju daje promatranju likovnosti, naspram prepričavanju sklonoj tradiciji 19. st.
Kroz prizmu nedavnog terorističkog napada na urede satiričnog časopisa Charlie Hebdo, želja mi je predstaviti strip kao medij u svojoj narativnosti i likovnosti, u povijesnom kontekstu shvaćenom kao adolescentska zabava, a ne kao oblik umjetnosti. Tako će ukratko biti ispripovjedana povijest stripa, od protostripa u spiljama praljudi, preko kreiranja forme kakvu danas poznajemo krajem 19. st., zlatnom dobu stripa i superjunaka 20. st., pa do današnjeg eksperimenta i revolta izraženima kroz medij stripa. Naime, Charlie Hebdo ostaje spomenut u svjetlu utjecaja i širenja Komikaza, preporučivši javnosti strip-magazin, i objavivši jednog od autora.
Na ovaj način želim skrenuti pozornost struci i javnosti na sjajan rad koji čine Komikaze već 13 godina, prepoznat u svijetu te nominiran za nagradu za najbolji alternativni strip u Angoulemeu, ali marginaliziran na domaćem terenu, kao i na samu formu stripa i što sve on može predstavljati.”
Ključne riječi: strip, Komikaze, Charlie Hebdo, underground, povijest stripa
Popis najvažnije korištene literature:
1. Komikaze, br. 1, (ur.) Ivana Armanini, Zagreb: Godine nove, 2002.
2. Komikaze, br. 2, (ur.) Ivana Armanini, Zagreb: Autonomna tvornica kulture, 2003.
3. MIDHAT AJANOVIĆ, Karikatura i pokret, Zagreb: Hrvatski filmski savez, 2008.
4. RANKO MUNITIĆ, Strip, deveta umjetnost, Zagreb: Udruga za popularizaciju hrvatskog stripa Art 9, 2010.
5. Uvod u medije, (ur.) Zrinjka Peruško, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2011.
